Dragi prijatelji,

Hrvatska je jedina država u Europskoj uniji u kojoj jedan pojedinac kontrolira 20 posto bruto domaćeg proizvoda.

Znači, petinu hrvatskih materijalnih vrijednosti kontrolira osoba, koja se zove Pavao Vujnovac.

Postavlja se pitanje, jesu li druge države u Europskoj uniji bedaste, pa ne dopuštaju da jedna osoba, ili jedna tvrtka, koncentrira ovoliku gospodarsku i financijsku moć?

Odgovor je jednostavan, druge države nisu glupe, i one provode zakone koje onemegućuju monopol.

Jer, monopol je uvijek protiv većine, i služi isključivo samom monopolistu.

U drugim državama Europske unije je nemoguće da jedan pojedinac u 10 godina od prosječnog građanina postane milijarder, koji u vlasništvu ima morske luke, trgovačke lance, proizvodnju ulja i mesa pa čak i svoju željezničku transportnu tvrtku.

U tom Vujnovčevom sustavu, zaposlenici su sramotno mizerno plaćeni, ali Vujnovac i njegov uži tim žive kao arapski šeici.

Način, na koji je Vujnovac gospodarski okupirao Hrvatsku, prikazat ću na aktualnom slučaju, u kojemu je Fortenova (bivši Agrokor) kupila tvrtku Enna fruit.

Znači, i Fortenova, i Enna fruit u vlasništvu su iste osobe. Pogađate –

vlasnik obiju tvrtki je Pavao Vujnovac.

Riječ je o rijetko viđenoj poslovnoj transakciji, koju je proveo Vujnovac, a koja se u svijetu naziva mafijaškim poslom.

Jasno, ovakvu pljačku se ne može izvesti bez pomagača; u ovome slučaju je riječ o premijeru Plenkoviću i direktoru Fortenove, Fabrisu Perušku.

Jer, Fortenova, zbog svoje veličine, mora stalno provoditi revizije, te ovaj posao nije mogao ostati nezamijećen, s obzirom na to da je riječ o otvorenom i velikom korupcijskom slučaju.

Što se zapravo dogodilo?

Prije nešto više od pet godina, Vujnovac je, uz potporu Plenkovića i Fabrisa Peruška, prisilio Konzum da prestane samostalno kupovati voće i povrće na tržištu, već da isključivo kupuje od Vujnovčeve tvrtke Enna fruit.

Znači, Konzum je desetljećima kupovao voće i povrće na tržištu, te je, kao i svi drugi trgovački lanci, imao svoj odjel nabave.

Ne treba podsjećati na to da je temeljna filozofija trgovačkih lanaca kupovati robu, i tu istu robu prodavati potrošačima, te pri tome ostvarivati zaradu.

U slučaju Konzuma dogodila se klasična mafijaška radnja.

Fabris Peruško, kao direktor Fortenove, kojega je postavio Andrej Plenković, prisilio je Upravu Konzuma, Zorana Mitreskog i Uroša Kalinića, da zabrani svojemu odjelu nabave kupnju povoljnog voća i povrća, već da po višoj cijeni kupuje voće i povrće od Enna fruita – tvrtke koju je Vujnovac tek bio osnovao.

Dakle, niti je imao reference za taj posao, niti zaposlenike s iskustvom.

U trenutku kada Enna fruit postaje glavni dobavljač voća i povrća za Konzum, na hrvatskom tržištu počinju jako rasti cijene voća i povrća, a kvaliteta istovremeno znatno pada.

Jer, Konzum je vodeći trgovački lanac, i drugi trgovački lanci se njemu prilagođavaju.

Konkretno, trgovanje Konzuma s Vujnovčevom tvrtkom izgledalo je otprilike ovako: ono što je Konzum sam kupovao, na primjer, za 1 euro, sada je kupovao za jedan euro i dvadeset, i ta je razlika bila zarada Enna fruita, a Konzum je morao dizati cijenu prema svojim kupcima, pri čemu je ostvarivao manju zaradu.

Na navedeni način Vujnovac je iz Konzuma izvukao na desetke milijuna eura – na štetu Konzuma, ali i na štetu državnog proračuna, jer je za te, nepotrebne transakcije s Enna fruitom, Konzum imao nižu dobit, što je automatski značilo da je Konzum plaćao i manji iznos poreza na dobit.

Prisila, pak, u gospodarskom poslovanju jest kazneno djelo par excellence, jer, prisiljavati jednu tvrtku da radi protiv vlastitih interesa, u ovome slučaju Konzuma, jest mafijaško nasilje i jest počinjenje kaznenog djela nesavjesnog gospodarskog poslovanja; ali je i protivno i samom Ustavu i Ugovoru o Europskoj uniji, jer je sloboda gospodarskog djelovanja temeljna vrijednost i hrvatskog Ustava, i Europskog prava.

Što radi Državno odvjetništvo na opisani kriminal?

Ništa, jer DORH-om upravlja Andrej Plenković putem kompromitiranog Ivana Turudića.

Ovih dana, pak, slučaj Enna fruita dobiva svoj nevjerojatni epilog.

Nakon što je godinama na račun Konzuma Enna fruit generirala dobit, Pavao Vujnovac prodaje Ennu fruit Fortenovi.

Dakle, ova transakcija je kao da vam netko ukrade auto, i onda vi nakon nekog vremena isti taj auto otkupite od lopova koji ga je ukrao.

Jer, Enna fruit je nastala na temelju nasilničke prisile nad Konzumom, i bez te prisile Enna fruit nikada ne bi ni postojala.

Ovdje treba naglasiti da je kupnja Enna fruita od strane Fortenove klasično izvlačenja dobiti, znači, utaja poreza, jer vlasnik i jedne, i druge tvrtke je ista osoba, Pavao Vujnovac.

Uz navedeno kazneno djelo utaje poreza, tu je i zlouporaba europskih fondova.

Naime, članice Fortenove su i tvrtke koje povlače europska sredstva, a ta sredstva – umjesto da idu u razvoj, zbog kojih su i dobivena – utrošena su za kupnju Enna fruita. Jer, sredstva Fortenove su sredstva njezinih članica, kao što su Pik Vrbovec, Zvijezda i ostale tvrtke.

Dakle, dok su druge članice Europske unije koristile europske fondove za razvoj svoga gospodarstva, i podizanje standarda života svojih građana, vlada Andreja Plenkovića daje europska sredstva kako bi se raznorazni Pavli Vujnovaci gramzljivo bogatili i uništavali hrvatsku proizvodnju.

I kada se pitate zašto zaposlenici Konzuma, ili Pik Vrbovca, primaju tako niske plaće, (a cijene u Konzumu su više nego u Njemačkoj, gdje su plaće tri ili četiri puta veće), onda vam je odgovor u opisanom slučaju Enne fruit, jer netko mora platiti korupciju i nečiju gramzljivost – a tu cijenu plaćaju hrvatski radnici i potrošači!

Dragi prijatelji, zato smo dužni u Hrvatskoj uspostaviti vladavinu prava, jer, kada bi se zakoni u Hrvatskoj provodili, ovakva korupcija ne bi bila moguća, a to bi značilo – veće plaće i niže cijene.

Zato uredimo Hrvatsku, jer samo uređena Hrvatska može biti uspješna Hrvatska!